Godina

Obitelji

Stanovnici

Podrijetlo

BAŠIĆ

Za Bečkog rata 1686. u Zagvoškom zbijegu selio je prema Cetini Stipe Bašić sa 7 čeljadi. Povratili su se iz Podgrađa u Krivodol.
Zemljišnik 1725, ne spominje to pleme ali spominje Bašića Bunar. Znači da su se povratili na svoju staru baštinu.Stanje duša župe Podbablje zapisalo je u Krivodolu Bašić Stipu s 5 čeljadi.Godine 1860.u Krivodolu su živjele 3 obitelji.

Za Bečkog rata 1686. sele prema Cetini u Zagvoškom zbijegu Čuvić Jure sa 4 čeljadi, Ivan sa 7 čeljadi, Pavao sa 7 čeljadi, Josip sa 11 čeljadi, Jakov sa 7 čeljdi i Bartul sa 6 čeljadi. Nisu se povratili u Zagvozd već u Proložac gdje im se radi lakšeg izgovora, prezime pretvorilo u Čuić. Kada se stvarao Zemljišnik 1725. ne spominju se Čuići, a ne spominje ih ni Stanje duša 1744. Stanje duša župe Podbablje 1739. zapisalo je u Poljicima Činvić Nikolu sa 19 čeljadi, Filipa sa 25 čeljadi i Marka sa 9 čeljadi. Znači da je tada njihov zaselak pripadao župi Podbablje, a naselili su dio polja koji je dodjeljen stanovnicima Zagvozda. U Mrtvaru sretamo Čuiće 1758. Fra Grgo Čuić župnik je u Vinjanima 1758 - 1762. gje je i umro.

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stipan Lapendušić sa 8 čeljadi dobio je u posjed zemlju. Stanje duša Župe Podbablje zabilježilo je 1739. u Poljicima u Stipana Lapende 18 čeljadi.

Kada se stvarao Zemljišnik 1725. Turić Mijo s 8 čeljadi dobio je 3 mjere zemlje. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Mije Turića 11 čeljadi. U isto vrijeme u Prološcu dobivaju zemlje Toma Turić s 5 čeljadi i Mate Turić s 8 čeljadi. Za Bečkog rata 1686.seli u Prološkom zbijegu prema Cetini Andrija Turić s 4 čeljadi. God. 1860. živjelo je u Krivodolu 5 osrednjih obitelji.

Krivodol je postojbina Ujevića.Prezime Ujević rijetko je i nije poznato nigdje na području bivše države osim u Krivodolu i u mjestima u koja su se iz Krivodola Ujevići doselili.Danas ih ima u mnogim krajevima kako Hrvatske tako i svijeta,osobito u SAD-u.Prezimenu je teško utvrditi korijen.Jedno je mišljenje da je prezime Ujević nastalo od prezimena Vujević,Vujović,Vujo odbacivanjem početnog V.To mišljenje nalazimo i u knjizi "Plemena Imotske krajine" fra Vijeke Vrčića.On kaže:"Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Ante Vujević s 9 čeljadi dobio je 1 mjeru zemlje, Jakov s 8 čeljadi 2 mjere zemlje. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Krivodolu u Jakova Vujevića 18 čeljadi, u Tome Vujevića 18 čeljadi. Radi lakšeg izgovora narod je Vujević pretvorio u Ujević. Na kući Jakova Ujevića uklesana je godina 1683 ." Drugo je mišljenje da je prezime moglo nastati od riječi ujak,ujo,ujev sin odnosno ujević.Svakako spomenutu identifikaciju prezimena Ujević s prezimenom Vujević ne smije se uzimati kao gotovu činjenicu,nego tek kao jednu od pretpostavka u budućim istraživanjima.Činjenica jest da su Ujevići u Krivodolu od polovice 17.st.,a vjerojatno i znatno prije.Za to ima dokaza.Ujevići su u Krivodolu zidali kuće u drugoj polovici 17.st.Na kući Jakova Ujevića urezana je godina 1684.,znači da ju je dovršio godinu dana nakon turskog poraza pod Bečom.Te je godine ANDRIJA UJEVIĆ,koga znamo kao najstarijeg u plemenu imao 40 god.,rođen je 1644.Zatim već na početku 18.st. spominje se redovnik STJEPAN UJEVIĆ koji je zasigurno rođen najkasnije pri kraju 17.st. jer se u protivnom ne bi spominjao kao zreo čovijek,župnik 1706. god.Godine 1717.GRGUR UJEVIĆ je bio barjaktar čete koja je jurišala na Imotski prigodom njegova preotimanja iz Turskih ruku.On je tada imao najmanje 20.god.,što znači da je rođen krajem 17.st.Podrijetlo Ujevića ostaje otvoreno pitanje.

Ne spominje ih Zemljišnik 1725. Stanje duša župe Podbablje 1739. zabilježilo je u Krivodolu u Petra Vrljička 7 čeljadi. Vjerovatno potječu od Vrljića koje 1725. kod diobe nalazimo u Podbablju. God. 1860. u Krivodolu je živjelo 6 osrednjih obitelji Vrljičak.